Poslovne vijesti - Hrvatska

Hrvatske luke postaju vodeće u ovom dijelu Europe

Sljedeće će tri godine država nastaviti s ulaganjima u razvojne projekte gradnje infrastrukture i njene modernizacije u šest morskih luka državnog značenja.

Riječ je o lukama Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik. Lukama nižeg značenja, odnosno županijskim i ribarskim lukama, država će, kao i dosad, pružati potporu u infrastrukturalnim projektima, kažu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Kad je riječ o luci Rijeka prioritetni je cilj modernizacija, kako bi se povećao tranzitni teret, posebno kontejnerski i ro-ro promet. U luci Ploče cilj je povećati promet rasutih i kontejnerskih tereta za potrebe ostalih država na paneuropskom prometnom koridoru Vc. Modernizacija i rekonstrukcija terminala prioritetni je cilj u luci Dubrovnik, dok je u Zadru prioritetna gradnja novoga putničkog i ro-ro terminala. Što se tiče ostalih luka državnog i županijskog značenja, važnim se smatra planirana rekonstrukcija koja ima za cilj povezivanje obale i otoka te otoka međusobno.

U riječkoj je luci uspješno je priveden kraju projekt Gateway koji obuhvaća putnički terminal s dvama vezovima za putničke brodove i trajekte, zgradu putničkog terminala i novi most s lukobranom. Započeli su i radovi na kontejnerskom terminalu na Brajdici koji, prema svemu, predstavljaju novi razvojni korak te luke na sjeveru Jadrana. Tim će projektom riječka luka, s godišnjim prometom od 11,5 milijuna tona tereta i 220.000 putnika, raspolagati s ukupno 620 metara operativne obale. Terminal zauzima 50.000 četvornih metara, a rok završetka radova je 2013. godine. Taj se projekt, doznajemo od Danijela Milete, državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ostvaruje uz pomoć zajma Svjetske banke i uz potporu Vlade RH. Investicija je vrijedna 190 milijuna eura, od čega je 158 milijuna eura zajam Svjetske banke, a 32 milijuna eura doznačit će se iz proračuna Republike Hrvatske.

U Zadru se gradi nova luka Gaženica, koja obuhvaća 250.000 metara četvornih na kojoj će se biti 12 gatova (šest za lokalni promet, tri za dužobalni i međunarodni promet i tri za ro-ro brodove i brodove na kružnim putovanjima). U sklopu tog projekta, koji će se realizirati u tri faze, planira se i gradnja novog kontejnerskog terminala. Trenutačno je, doznajemo, u tijeku nasipanje putničke luke, a završetak svih radova predviđen je za 2013. godine.

Zadar će s tim razvojnim projektom sigurno učvrstiti svoj položaj na domaćem lučkom tržištu, a na dobitku će biti ne samo grad Zadar, koji se posljednjih godina sve više okreće moru i pomorstvu, nego i cijela županija i šire. Kontejnerski terminal, kaže nam državni tajnik Mileta, omogućit će višestruko povećanje prometa u teretnoj luci, čije je postojeće stanje izrazito skromnih kapaciteta i maloga, gotovo zanemariva prometa. Nadalje, Gaženica će omogućiti rasterećenje stare Gradske luke od automobilskog prometa. U novoj luci bit će dovoljno mjesta za brzobrodske linije prema otocima, kao i za manje brodove na kružnim putovanjima, jahte, turističke brodove... Projekt vrijedi 235 milijuna eura.

Šibenska luka, koja ostvaruje promet 2,700.100 putnika i 350.000 vozila na godinu, definitivno nema kvalitetno riješen pomorski putnički promet. Glavnina prometa prema otocima i danas se obavlja preko malog gata Krka, u stiješnjenu središtu grada, dok se trajektni promet obavlja preko gata Vrulje, čiji sadašnji kapaciteti ne omogućuju pristajanje većih brodova i kruzera. Zato se sredinom godine počelo s dogradnjom gata Vrulje koji će uskoro dobiti novih 9800 metara četvornih površine. Nova operativna obala zauzimat će 510 metara što će omogućiti pristajanje krstarećih brodova koji su dosad, zbog kratke obale, izbjegavali šibensku luku. Završetak projekta vrijednog 12 milijuna eura, doznajemo od Milete, najavljen je također do kraja 2013. godine.

Luka Split bilježi godišnji promet od oko 3,500.000 tona tereta, 4,1 milijuna putnika i oko 700.000 vozila. Prostire se na 18,1 četvornom kilometru. U planu je modernizacija luke i njene specijalizacije u putnički terminal za domaći i međunarodni promet. Kako bi se taj plan realizirao, do 2015. godine planira se produžetak gata svetog Nikole, te prvi stupanj gradnje ljetnih vezova. U Vranjičko-Solinskom bazenu (Sjeverna luka) planira se proširenje i modernizacija kontejnerskog terminala te uređenje infrastrukture. U tijeku je, doznajemo, izrada projektne dokumentacije za sanaciju obale za prihvat brodova za prijevoz naftnih derivata u INA Solinu. U Kaštelanskom bazenu A i B obavit će se manji zahvati na sanaciji obale za prihvat brodova za prijevoz cementa. Za iduću godinu planira se izrada projektne dokumentacije druge faze gradnje Pomorskog putničkog terminala u Resniku, dok je početak radova planiran za 2014. godinu.

U Luci Ploče realizira se Projekt integracije trgovine i transporta koji ima za cilj povećanje kapaciteta i podizanje kvalitete usluga uz južni koridor Vc s naglaskom na luku Ploče.

Ova je luka nedavno dobila novi višenamjenski kontejnerski terminal s mogućnošću daljnjeg proširenja, ovisno o prometu. Ploče su tako dobile obalu dugu 280 metara, široku 27 metara s ro-ro rampom, skladišnim prostorom, cestama i većom površinom za pretovar tereta (kapaciteta 40.000 TEU jedinica). Projekt je uključivao i produbljenje morskog dna kako bi se došlo do željenog gaza od 13,5 metara, te druge infrastrukturne radove i cestovni priključak za terminal.

Novi terminal za rasute terete sagradit će se na jugoistočnom dijelu luke, na desnoj strani kanala Vlaška. Rok završetka radova je kraj 2012. godine. Cjelokupni terminal gradit će se u dvije faze i imat će ukupni kapacitet od pet milijuna tona tereta na godinu. Obale će biti duga 350 metara i omogućit će prihvat brodova do 80.000 DWT, dok će obalna infrastruktura omogućiti prihvat i većih brodova. Godišnji promet luke Ploče je 2,800.000 tereta i 110.000 putnika.

Prošlih se godina dosta ulagalo i u dubrovačku luku Gruž koja je dobila novu obalnu infrastrukturu. Njen godišnji promet iznosi 20.000 tona tereta i 800.000 putnika. Dubrovnik danas raspolaže s novom operativnom obalom, dugom 900 metara i novom površinom od 15.400 metara četvornih. Ta je investicija, vrijedna 26,2 milijuna eura, omogućila istodobni prihvat do tri broda na kružnim putovanjima i ukrcaj-iskrcaj 10.000 putnika. Dubrovnik će još dugo ostati prva luka Hrvatske po prihvatu brodova na krstarenju, a zaradu koja se ostvaruje od njih, druge luke mogu samo sanjati. U Dubrovniku se, podsjećamo, još početkom prošle godine počelo s pripremama za potpisivanje ugovora za gradnju lučke infrastrukture na području Batahovine što će omogućiti premještanje lokalnog trajektnog putničkog prometa na novu lokaciju. Procjenjuje se da je projekt vrijedan osam milijuna eura. Ministarstvo je, napominje državni tajnik, sufinanciralo gradnju i rekonstrukciju županijskih, lokalnih i ribarskih luka.